<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Brašno od proklijale pšenice</title>
	<atom:link href="http://www.breadline.info/?feed=rss2" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.breadline.info</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 19 Apr 2012 09:16:19 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Natura in minimis maxima</title>
		<link>http://www.breadline.info/?p=8</link>
		<comments>http://www.breadline.info/?p=8#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Apr 2012 08:21:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Granum brašno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.breadline.info/?p=8</guid>
		<description><![CDATA[Priroda  je u najmanjem najveća

Priroda je zaista u najmanjem najveća.
Jedno malo zrno pšenice u periodu klijanja se pretvara u kompleksnu laboratoriju punu najkomplikovanijih  bio hemijskih procesa koji u prirodi postoje.
Ovi komplikovani procesi su u funkciji rađanja nove biljke, novog živog bića. Osnov je dakle zrno (lat.granum).

Granum  brašno je brašno  proizvedeno od proklijalog zrna pšenice. Proklijala [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Priroda  je u najmanjem najveća</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-9" title="breadline-01" src="http://www.breadline.info/wp-content/uploads/2012/04/breadline-01.jpg" alt="" width="155" height="311" /></p>
<p>Priroda je zaista u najmanjem najveća.</p>
<p>Jedno malo zrno pšenice u periodu klijanja se pretvara u kompleksnu laboratoriju punu najkomplikovanijih  bio hemijskih procesa koji u prirodi postoje.</p>
<p>Ovi komplikovani procesi su u funkciji rađanja nove biljke, novog živog bića. Osnov je dakle zrno (lat.granum).</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-13" title="breadline-02" src="http://www.breadline.info/wp-content/uploads/2012/04/breadline-02.jpg" alt="" width="377" height="235" /></p>
<p>Granum  brašno je brašno  proizvedeno od proklijalog zrna pšenice. Proklijala pšenica je od davnina poznata kao veoma zdrava i kvalitetna namirnica, koja blagotvorno utiće na organizam čoveka.</p>
<p>Da bi se ovako specifično brašno napravilo, potrebno je prvo odabrati kvalitetnu sirovinu. Brašno je  napravljeno od najkvalitetnijih zrna pšenice sa našeg  podneblja.</p>
<p>Proizvodnja brašna obuhvata nekoliko  delikatnih faza,koje se mogu podeliti na klijanje, sušenje i mlevenje.</p>
<p>Svaka od faza proizvodnje se obavlja u kontrolisanoj sredini, na niskim temperaturama da bi se sačuvala nutritivna vrednost zrna. Na taj način se u zrnu sačuvalo ono najvrednije – izobilje enzima, vitamina i jedinjenja koja blagotvorno deluju na organizam.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-17" title="breadline-03" src="http://www.breadline.info/wp-content/uploads/2012/04/breadline-03.jpg" alt="" width="327" height="343" /></p>
<p>GRANUM brašno – kako se pravi</p>
<p>Pšenicu koju odaberemo za našu proizvodnju prvo detaljno pripremamo tako što iz nje  na najsavremenijoj opremi za selektiranje izdvajamo eventualne nečistoće.</p>
<p>Ovako prečišćenu pšenicu nakon organoleptičkog pregleda šaljemo na dalju pripremu koja se sastoji od detaljnog hidro – termičkog tretmana, kojim se uklanjaju i najmanje zaostale nešistoće, kao i eventualno zaostale gljivice i njihove spore, koje su inače normalan stanovnik zrna pšenice.</p>
<p>Nakon ovako detaljnog tretmana, zrna se ulažu na klijanje.Klijanje se obavlja u kontrolisanoj sredini, bez mogućnosti kontakta sa spoljnom sredinom.</p>
<p>Klijanje  je ujedno i  najosetljivija faza proizvodnje, jer kada zrna klijaju pretvaraju se u žive biljke, koje imaju  mnogo  vitalnih hranljivih materija koje se lako apsorbuju u organizam.Zbog biohemijskih promena koje se dešavaju u početnoj fazi klijanja u zrnu, ovo brašno se lako vari (vari se kao paradajz ,a ne kao krompir) i veoma blagotvorno deluje na digestivni trakt.</p>
<p>Kada zrna dostignu određeni stepen klijanja i željenu nutritivnu vrednost, proces se prekida i  proklijala zrna  idu na dalju obradu, koja se sastoji od sušenja, hladjenja i mlevenja.</p>
<p>Sušenje se odvija u sušari koja je posebno konstruisana za ove namene, sa specijalno podešenim temperaturnim režimima i režimima strujanja vazduha, tako da se ne narušava  sastav proklijalog zrna.</p>
<p>Po završenom sušenju, zrna se postepeno hlade i šalju na mlevenje.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-32" title="breadline-05" src="http://www.breadline.info/wp-content/uploads/2012/04/breadline-05.jpg" alt="" width="402" height="356" /></p>
<p>Mlevenje  zrna se obavlja na sporohodnom kamenom mlinu, a zatim se brašno pakuje. Na ovaj način u brašnu su sačuvani svi sastojci proklijale pšenice,koji ovom brašnu daju sasvim novu dimenziju u nutritivnom smislu.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-22" title="breadline-04" src="http://www.breadline.info/wp-content/uploads/2012/04/breadline-04.jpg" alt="" width="377" height="244" /></p>
<p>Koje su prednosti upotrebe Granum brašna u ishrani?<br />
Skrob i gluten<br />
Prednosti  upotrebe brašna od proklijalog zrna pšenice u ishrani ljudi zasnivaju  se pre svega na biohemijskim promenama koje se u zrnu pšenice dešavaju u toku klijanja.<br />
Bitne  promene se dešavaju na skrobu, koji se pod uticajem enzima amilaze koji se luči u početnoj fazi klijanja iz kompleksnog ugljeno hidratnog jedinjenja (polisaharid)  razlaže na nivo voćnih šećera.Ove voćne šećere biljka koristi kao izvor energije za biohemijske procese u toku klijanja, a u organizmu čoveka se oni veoma lako vare, što predstavlja veliko olakšanje za digestivni trakt , a samim tim i za ceo organizam.<br />
Obilje enzima koji se luče u početnoj fazi klijanja  bitno utiču na hilauronski sloj zrna, u kome se nalazi i deo belančevina u zrnu(gluten).<br />
Pod uticajem biohemijskih procesa klijanja oslobadja se enzim proteinaza,koja  složene komponente glutena( glutenin, glijadin, globulin,albumin itd)hidrolizuje na esencijalne aminokiseline, od kojih neke učestvuju u građi čelije i ćelijskih organa nove biljke, a sve se u organizmu čoveka  veoma lako vare.<br />
Zbog toga hleb od ovog brašna mogu da jedu i osobe koje su osetljive na gluten.</p>
<p>Antinutritijenti<br />
Jaki antinutritijenti kao što je fitinska kiselina i inhibitori enzima pankreasa ,koji služe za varenje skroba, a koji se u neproklijalom zrnu normalno nalaze, se u fazi klijanja razlažu, pa je i njihovo dejstvo u organizmu čoveka neutralizovano.</p>
<p>Mikotoksini<br />
Mikotoksini su sekundarni proizvod metabolizma nekih vrsta plesni (gljivica) koji nastaju tokom njihovog rasta.Poznato je više od  100 000 različitih vrsta plesni, od kojih su neke višestruko korisne(farmacija i prehrambena industrija),neke nisu ni  štetne ni korisne po čoveka, a neke su veoma štetne i opasne.<br />
Gljivice roda fusarium i aspergilus koje su normalan stanovnik zrna pšenice u našem podneblju nažalost pripadaju ovoj poslednjoj vrsti, tj. veoma su štetne i opasne po čoveka. Ovi specifični mikotoksini se<br />
javljaju u toku skladištenja pšenice.<br />
Gljivice iz roda aspergilus(Aspergilus flafus i aspegilus parasiticus) kao svoj sekundarni metabolit luče aflatoksin.Aflatoksin B1 se često naziva najtoksičnijom materijom pronađenom u prirodi.Nagomilavanje u ljudskom organizmu dovodi do kancerogenih promena na ćelijama jetre i digestivnog trakta. 1988 godine Međunarodna agencija za istrašivanje karcinoma svrstala je Aflatoksin B1 na listu kancerogenih materija štetnih za ljude.<br />
Kliničkim ispitivanjima je dokazano da mikotoksin fusariuma DON(deoxynivalenol), koji proizvode gljivice roda fusarium veoma nepovoljno deluje na digestivni trakt čoveka, kao i na narušavanje imuno sistema.</p>
<p>Ovo su samo osnovni mikotoksini koje ove dve vrste gljivica luče.<br />
Pored njih , na zrnu pšenice se nalaze u manjoj količini i drugi mikotoksini.</p>
<p>Zahvaljujući specifičnom hidro termičkom tretmanu zrna pšenice u fazi pripreme za klijanje,sa površine zrna su uklonjeni  patogeni mikroorganizmi, čiji toksini nepovoljno deluju na organizam .<br />
Zbog  toga  je i kontaminacija organizma mikotoksinima svedena na minimum.</p>
<p>Vitamini<br />
U toku klijanja se u zrnu povećava sadržaj vitamina ratsvorljivih u vodi.<br />
Ovi vitamini imaju veoma važnu funkciju u fiziološkim procesima u periodu klijanja, kao i u rastu i razvoju mlade biljke.<br />
Ovi vitamini( vitamin C, vitamini B kompleksa,folna i liponska kiselina, vitamin H, vitamin PP itd.)imaju takodje i važne funkcije u organizmu čoveka.<br />
Žitarice su poznate po visokom sadržaju ovih vitamina, a zbog njihove funkcije u fiziološkim procesima klijanja ovaj sadržaj se povećava nekoliko puta (vitamin C i vitamini B kompleksa i do osam puta u odnosu na sadržaj u neproklijalom zrnu).</p>
<p>Aditivi<br />
U savremenim procesima proizvodnje hrane često se koriste razna dodatna sredstva radi produženja roka trajanja, povećanja volumena i težine, očuvanja boje proizvoda itd. Ove supstance se nazivaju aditivima i često su složena hemijska jedinjenja koja nemaju blagotvoran uticaj na organizam čoveka</p>
<p>*U aditive koji se koriste u prehrambenoj tehnologiji, spadaju antioksidansi i sinergisti antioksidanasa, konzervensi, arome, emulgatori, stabilizatori, sredstva za vezivanje i sredstva za želiranje, bojila, razne kiseline, baze i soli, enzimiski preparati, sredstva za razhlađivanje*(citat sa sajta Tehnologija hrane)</p>
<p>Dovoljno je reći da u ovom trenutku ima oko 1 500 registrovanih aditiva za prehrambenu industriju, koji imaju svoje E brojeve, a da aditiva bez E brojeva ima još toliko.<br />
U proizvodnji našeg brašna  od trenutka kada se zrna unesu na klijanje, pa do pakovanja brašna u ambalažu, ne koriste se nikakva dodatna sredstva.<br />
Na taj način čuvamo bogatstvo koje se stvara u zrnu žita prilikom klijanja.</p>
<p>Konzervansi i boje<br />
Konzervansi su materije koje se dodaju proizvodu radi produženja roka trajanja, tj. radi sprečavanja kvarenja proizvoda.<br />
Najveći  problem po zdravlje čoveka predstavlja grupa konzervanasa za očuvanje boje proizvoda i svežine .To su nitrari i nitriti koji imaju mogućnost konverzije u toksične i kancerogene spojeve(nitrozamin, methemoglobin).Ova konverzija se najčešće dešava pomoću crevne flore.<br />
Pošto je naše brašno proizvod klijanja,nema potrebe za dodavanjem bilo kakvih aditiva, boja ili konzervansa, jer su u brašnu prisutni  prirodni enzimi i antioksidansi(vitamini E i C, vitamin B3 u formi niacina,vitamini B2 i B6,koenzim Q , ß-karoten itd).<br />
Ove materije su prisutne u velikoj količini, što našem brašnu omogućava deklarisani rok trajanja bez ikakvih dodataka.</p>
<p>Jasno je dakle da postoje ozbiljne prednosti korišćenja našeg brašna.<br />
Pored smanjenja unosa materija koje mogu da izazovu ozbiljne zdravstvene probleme, upotrebom našeg brašna unosite veliku količinu materija koje blagotvorno deluju na organizam.<br />
Sve ovo  omogućavaju promene koje se dešavaju u zrnu pšenice u toku klijanja.</p>
<p>Na osnovu rezultata analize proklijalog zrna pšenice koju je radilo USDA, u proklijalom zrnu se nalaze i značajne količine ? 3 i ? 6 masnih kiselina, kao i drugi važni sastojci, što se vidi iz priložene tabele.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-26" title="breadline-06" src="http://www.breadline.info/wp-content/uploads/2012/04/breadline-06.jpg" alt="" width="425" height="303" /></p>
<p>Wheat, sprouted<br />
Refuse: 0%<br />
NDB No: 20087 (Nutrient values and weights are for edible portion)</p>
<table border="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td><strong>Nutrient </strong><strong></strong></td>
<td><strong>Units </strong><strong></strong></td>
<td><strong>Value per<br />
100 grams </strong><strong></strong></td>
<td><strong>Number<br />
of Data<br />
Points </strong><strong></strong></td>
<td width="60"><strong>Std.<br />
Error </strong><strong></strong></td>
</tr>
<tr>
<td><strong>Proximates</strong></td>
<td></td>
<td></td>
<td></td>
<td width="60"></td>
</tr>
<tr>
<td>Water</td>
<td>g</td>
<td>47.75</td>
<td>8</td>
<td width="60">3.578</td>
</tr>
<tr>
<td>Energy</td>
<td>kcal</td>
<td>198</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Energy</td>
<td>kJ</td>
<td>828</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Protein</td>
<td>g</td>
<td>7.49</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.382</td>
</tr>
<tr>
<td>Total lipid (fat)</td>
<td>g</td>
<td>1.27</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.106</td>
</tr>
<tr>
<td>Ash</td>
<td>g</td>
<td>0.96</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.055</td>
</tr>
<tr>
<td>Carbohydrate, by   difference</td>
<td>g</td>
<td>42.53</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Fiber, total   dietary</td>
<td>g</td>
<td>1.1</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td></td>
<td></td>
<td></td>
<td></td>
<td width="60"></td>
</tr>
<tr>
<td><strong>Vitamins</strong></td>
<td></td>
<td></td>
<td></td>
<td width="60"></td>
</tr>
<tr>
<td>Vitamin C, total   ascorbic acid</td>
<td>mg</td>
<td>2.6</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.448</td>
</tr>
<tr>
<td>Thiamin</td>
<td>mg</td>
<td>0.225</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.009</td>
</tr>
<tr>
<td>Riboflavin</td>
<td>mg</td>
<td>0.155</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.026</td>
</tr>
<tr>
<td>Niacin</td>
<td>mg</td>
<td>3.087</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.130</td>
</tr>
<tr>
<td>Pantothenic acid</td>
<td>mg</td>
<td>0.947</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.056</td>
</tr>
<tr>
<td>Vitamin B-6</td>
<td>mg</td>
<td>0.265</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.012</td>
</tr>
<tr>
<td>Folate, total</td>
<td>mcg</td>
<td>38</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Folic acid</td>
<td>mcg</td>
<td>0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Folate, food</td>
<td>mcg</td>
<td>38</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Folate, DFE</td>
<td>mcg_DFE</td>
<td>38</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Vitamin B-12</td>
<td>mcg</td>
<td>0.00</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Vitamin A, RAE</td>
<td>mcg_RAE</td>
<td>0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Retinol</td>
<td>mcg</td>
<td>0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Vitamin A, IU</td>
<td>IU</td>
<td>0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Vitamin D (D2 +   D3)</td>
<td>mcg</td>
<td>0.0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Vitamin D</td>
<td>IU</td>
<td>0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td><strong>Lipids</strong></td>
<td></td>
<td></td>
<td></td>
<td width="60"></td>
</tr>
<tr>
<td>Fatty acids,   total saturated</td>
<td>g</td>
<td>0.206</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>4:0</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>6:0</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>8:0</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>10:0</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>12:0</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>14:0</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>16:0</td>
<td>g</td>
<td>0.194</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>18:0</td>
<td>g</td>
<td>0.012</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Fatty acids,   total monounsaturated</td>
<td>g</td>
<td>0.151</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>16:1   undifferentiated</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>18:1   undifferentiated</td>
<td>g</td>
<td>0.151</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>20:1</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>22:1   undifferentiated</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Fatty acids,   total polyunsaturated</td>
<td>g</td>
<td>0.557</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>18:2   undifferentiated</td>
<td>g</td>
<td>0.531</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>18:3   undifferentiated</td>
<td>g</td>
<td>0.026</td>
<td>8</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>18:4</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>20:4   undifferentiated</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>20:5 n-3 (EPA)</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>22:5 n-3 (DPA)</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>22:6 n-3 (DHA)</td>
<td>g</td>
<td>0.000</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Cholesterol</td>
<td>mg</td>
<td>0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td><strong>Amino acids</strong></td>
<td></td>
<td></td>
<td></td>
<td width="60"></td>
</tr>
<tr>
<td>Tryptophan</td>
<td>g</td>
<td>0.115</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Threonine</td>
<td>g</td>
<td>0.254</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Isoleucine</td>
<td>g</td>
<td>0.287</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Leucine</td>
<td>g</td>
<td>0.507</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Lysine</td>
<td>g</td>
<td>0.245</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Methionine</td>
<td>g</td>
<td>0.116</td>
<td>3</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Cystine</td>
<td>g</td>
<td>0.134</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Phenylalanine</td>
<td>g</td>
<td>0.350</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Tyrosine</td>
<td>g</td>
<td>0.275</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Valine</td>
<td>g</td>
<td>0.361</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Arginine</td>
<td>g</td>
<td>0.425</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Histidine</td>
<td>g</td>
<td>0.196</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Alanine</td>
<td>g</td>
<td>0.295</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Aspartic acid</td>
<td>g</td>
<td>0.453</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Glutamic acid</td>
<td>g</td>
<td>1.871</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Glycine</td>
<td>g</td>
<td>0.306</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Proline</td>
<td>g</td>
<td>0.674</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td>Serine</td>
<td>g</td>
<td>0.341</td>
<td>4</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
<tr>
<td><strong>Other</strong></td>
<td></td>
<td></td>
<td></td>
<td width="60"></td>
</tr>
<tr>
<td>Alcohol, ethyl</td>
<td>g</td>
<td>0.0</td>
<td>0</td>
<td width="60">0.000</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>USDA National Nutrient Database; Količina minerala zavisi od zemljišta na kome je pšenica uzgajana.</p>
<p>Prednosti upotrebe Granum brašna</p>
<p>Na osnovu predočenih podataka jasno je da upotreba Granum brašna ima značajnih prednosti u ishrani ljudi u  odnosu na upotrebu standardnog brašna.</p>
<p>Između ostalih, prednosti su:</p>
<p>-lakše se vari jer se u klijanju  razlaže kompleksni ugljeni hidrat skrob na voćne šećere koje ljudski organizam lako vari(skrob iz običnog brašna se vari u nekoliko faza, a svaka od tih faza varenja može biti narušena od strane prisutnih antinutritivnih materija).<br />
Kompleksni gluten se razlaže na gradivne amino kiseline koje su neophodne za normalnu funkciju ljudskog organizma.<br />
-u toku klijanja dolazi do neutralizacije fitinske kiseline i  enzim inhibitora , koji se nalaze u omotaču zrna pšenice.Fitinska kiselina inhibira absorpciju mikro i makro elemenata(kalcijum,magnezijum, cink,gvožđe, bakar itd.)  u procesu varenja hrane u probavnom traktu, a enzim inhibitori utiču na smanjenje efikasnosti enzima koji učestvuju u varenju skroba.<br />
-povećan sadržaj  vitamina –u toku klijanja sadržaj vitamina se mnogostruko povećava.</p>
<p>Veoma  je važno povećanje sadržaja vitamina C, kao i vitamina B kompleksa(B2, B5 i B6)<br />
-povećan  sadržaj  karotena- u klijanju se sadržaj karotena povećava do osam puta u odnosu na sadržaj u neproklijalom zrnu<br />
-povećan sadržaj enzima – u početnoj fazi klijanja oslobađaju se ogromne količine enzima koji pokreću proces stvaranja uslova za rađanje i rast nove biljke.Ovi enzimi igraju važnu ulogu u organizmu čoveka i nenadoknadiv su element za normalno funkcionisanje.Nažalost, sa povećanjem broja godina, smanjuje se količina enzima koju organizam luči, pa su ovi enzimi iz Granum brašna adekvatna nadoknada.</p>
<p>Neki od ovih enzima značajno usporavaju oksidativne procese.<br />
-povećan sadržaj biljnih vlakana- omotač zrna pšenice ima visok sadržaj biljnih vlakana koja povoljno utiču na digestivni trakt, jer vrše funkciju čišćenja.</p>
<p>Dakle zaista je čudesna snaga i veličina prirode!</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.breadline.info/?feed=rss2&amp;p=8</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

